Dracula Stealer

Dracula je prijeteći softverski program napravljen za infiltraciju u računala s namjerom izvlačenja osjetljivih informacija. Ovu vrstu zlonamjernog softvera kibernetički kriminalci obično koriste za krađu podataka koji se zatim mogu zloupotrijebiti za niz opakih aktivnosti, poput krađe identiteta i financijske prijevare. Za žrtve je ključno da odmah uklone ovaj zlonamjerni softver sa svih kompromitiranih sustava kako bi spriječili daljnju štetu ili gubitak podataka.

Drakula kradljivac mogao bi dovesti do teških posljedica za žrtve

Dracula Stealer, nakon što se infiltrira u sustav, ima sposobnost prikupljanja širokog spektra osjetljivih podataka. To uključuje kolačiće koji pohranjuju vjerodajnice za provjeru autentičnosti i pojedinosti o sesijama pregledavanja. Dobivanjem ovih kolačića kibernetički kriminalci se mogu predstavljati kao legitimni korisnici, potencijalno stječući neovlašteni pristup mrežnim računima i uslugama.

Štoviše, Dracula je sposoban prikupiti podatke o kreditnim karticama, omogućujući akterima prijetnji da provode lažne transakcije i iskorištavaju prikupljene podatke za financijsku dobit. Te se informacije također mogu prodati na Dark Webu. Osim toga, Dracula može prikupiti detalje o softveru instaliranom na zaraženim računalima.

Ova mogućnost pruža akterima prijetnji uvid u potencijalne ranjivosti unutar kompromitiranog sustava, koje se mogu iskoristiti za daljnje kibernetičke napade, kao što je postavljanje dodatnog zlonamjernog softvera poput ransomwarea. Nadalje, Dracula može uhvatiti lozinke, dopuštajući napadačima pristup raznim digitalnim računima i platformama.

Ovisno o računima kojima se pristupa, ovaj se pristup može koristiti za prikupljanje više osobnih podataka, distribuciju zlonamjernog softvera drugim korisnicima, provođenje raznih taktika i više. Štoviše, Dracula cilja na korisničke podatke koji mogu uključivati imena, adrese i podatke za kontakt. Drakula može posjedovati dodatne sposobnosti izvan onih koje su ovdje opisane.

Zlonamjerni softver mogao bi se širiti putem različitih metoda zaraze

Zlonamjerni se softver može širiti različitim metodama zaraze, od kojih svaka koristi različite tehnike za infiltraciju u sustave i uređaje. Evo nekoliko uobičajenih načina na koje se zlonamjerni softver može širiti:

• E-pošta za krađu identiteta : jedna od najraširenijih metoda je e-pošta za krađu identiteta. Napadači šalju lažne e-poruke koje se čine legitimnima, često sadrže zlonamjerne privitke ili poveznice. Kada korisnici otvore te privitke ili kliknu na poveznice, zlonamjerni softver se može preuzeti i instalirati na njihove sustave.
• Web-mjesta povezana s prijevarama : Posjećivanje ugroženih ili lažnih web-mjesta također može dovesti do infekcije zlonamjernim softverom. Ta web-mjesta mogu ugostiti preuzimanja putem vožnje, pri čemu se zlonamjerni softver automatski preuzima i instalira na računalo posjetitelja bez njihova znanja ili pristanka.

• Zaraženi prijenosni medij : Zlonamjerni softver može se širiti putem vanjskih tvrdih diskova, zahvaćenih USB pogona ili drugih prijenosnih medija. Kada korisnici pristupe tim uređajima na svojim računalima, zlonamjerni se softver može automatski pokrenuti i zaraziti sustav.

• Softverske ranjivosti : Iskorištavanje ranjivosti u softveru i operativnim sustavima još je jedan način na koji se malware širi. Napadači iskorištavaju nezakrpane sigurnosne propuste za ubacivanje zlonamjernog softvera u sustave putem metoda poput kompleta za iskorištavanje.

• Zlonamjerno oglašavanje : zlonamjerno oglašavanje uključuje lažne oglase prikazane na legitimnim web stranicama. Klikom na te reklame korisnici se mogu preusmjeriti na web-stranice povezane s prijevarama ili pokrenuti preuzimanje zlonamjernog softvera na njihove uređaje.

• Drive-by preuzimanja : Neka web-mjesta mogu koristiti tehnike drive-by preuzimanja, gdje se zlonamjerni softver automatski preuzima i pokreće kada korisnik posjeti kompromitiranu ili nesigurnu web-stranicu, često bez potrebe za bilo kakvom interakcijom korisnika.

• Društveni inženjering : kibernetički kriminalci mogu koristiti taktike društvenog inženjeringa kako bi manipulirali korisnicima da instaliraju zlonamjerni softver. To bi moglo uključivati navođenje korisnika na pokretanje loših skripti ili preuzimanje lažnih ažuriranja softvera.

Kako biste se zaštitili od infekcija zlonamjernim softverom, ključno je koristiti renomirani softver protiv zlonamjernog softvera, ažurirati operativne sustave i aplikacije sigurnosnim zakrpama, biti dodatno oprezan pri klikanju na veze ili preuzimanju privitaka te održavati svijest o najnovijim prijetnjama kibernetičkoj sigurnosti i korištenim taktikama od strane napadača.